Pseći ugrizi: najugroženija su deca
Žrtve su deca, a većina krivaca su vlasnici pasa, ali i vi i vaše dete možete da naučite neke tehnike kako da smanjite opasnost od psećeg napada i da sprečite povredu ako do napada ipak dođe.

Na pseće ugrize otpada između 80 i 90 odsto svih životinjskih ugriza koje trpe ljudi, dok ostale prouzrokuju mačke (5 – 10odsto), glodari (2 – 3 odsto) i - ljudi (2 - 3 odsto). Iako većina žrtava zbog lakoće povreda nikada ne zatraži medicinsku pomoć, ugrizi pasa prouzrokuju oko jedan odsto poseta hitnim službama.
Kada su žrtve deca, više od 80 odsto ugriza pogađa glavu ili vrat, dok su abdomen i ekstremiteti zahvaćeni u 40 odsto slučajeva.
Deca mlađa od 12 godina žrtve su oko 50 odsto ugriza, a većinu najtežih ugriza pretrpe deca stara do pet godina.
Najčešće grizu nemački ovčari ili mešanci ovčara s drugim pasminama, ali to je posledica veće zastupljenosti tih pasa u ukupnoj psećoj populaciji. U zabludi ste ako mislite da su jedino opasni rotvajleri, pit bulovi i nemački ovčari. I psi naizgled bezazlenih pasmina takođe mogu da budu itekako krvoločni.
Vlasnici pasa i odrasli koji vode brigu o deci moraju da budu upoznati sa situacijama i ponašanjima koja izazivaju ili povećavaju verovatnoću agresivnih reakcija pasa.
Takođe, roditelji i staratelji moraju da nauče decu kako da se ophode s psima. Mala deca i bebe nikada ne smeju da budu ostavljena sama sa psom. Kada se dogodi makar i najbezazleniji napad psa (ili druge životinje), potrebno je potražiti mišljenje veterinara o zdravstvenom stanju psa i njegovoj mogućoj zaraženosti nekom bolešću.
Zašto su najčešće žrtve deca?
Ima nekoliko razloga zašto psi decu napadaju češće nego odrasle. Naime, manja su i slabija, pa time i lakša meta za napad.
Osim toga, češće se nego odrasli nepažljivo ophode prema psima, pa ih nehotice i izazivaju.
Jedan od načina "izazivanja" je gledanje u oči, a psi češće uočavaju pogled deteta, jer je ono bliže nivou psećih očiju nego odrasli čovek.
Mnogi stručnjaci smatraju da psi, uključujući i one unutar porodice, napadaju decu zato što osećaju da nemaju autoritet.
Naime, psi su hijerarhijska bića, u čoporu poštuju najjačeg mužjaka (alfa mužjaka), a ako su pripitomljeni, pokoravaju se gazdi.
Onaj član porodice kojeg pas prepozna kao najslabijeg po kućnoj hijerarhiji, a to je uglavnom najmanje dete, zato je i najugroženiji.
Najbolje je ne ići direktno prema psu, već diskretno promeniti smer, ali ne za 180 stepeni, kako vas ne bi smatrao plenom.
Važno je znati da pas nikada ne napada čoveka kao plen, već u samoodbrani i u odbrani svoje teritorije ili vlasnika, kako bi potvrdio svoju nadmoć, ili zato što se smatra izazvanim.
Pas ne voli iznenađenja:
Izglede da dođe do psećeg napada mogu povećati i okolnosti kao što je, primera radi, faktor iznenađenja. Ako iza uličnog ugla nabasate na psa, mogli biste da ga preplašite, a samim time i navedete na napad. Isto važi i za nailazak na psa dok se vozite biciklom ili trčite.
Oprez s gazdom psa:
Pas po pravilu štiti gospodara, pa će reagovati ako pomisli da je on ugrožen.
Zato bi trebalo izbeći nagle pokrete u blizini gospodara, pa čak i bacanje gazdi u zagrljaj ili mahanje rukama u njegovoj blizini. Sve bi to moglo da podstakne psa da krene u "odbranu" gazde.
Ne izazivajte psa:
Podrazumeva se da pas može agresivno da reaguje ako ga namerno dražite, navlačite i udarate ili mu gurate nešto pod njušku. Osim što je nemoralno (pa čak i zabranjeno) gnjaviti životinje, može biti i opasno po vaše zdravlje.
Ne ugrožavajte mu teritoriju
Psi su bića teritorije, što se posebno odnosi na mužjake. Zadiranje u njegovu teritoriju, dakle dvorište ili područje oko njegove kućice, rizik je za posetioca. Isti pas može da bude miran i dobroćudan na ulici, ali postaje opasan na svom terenu. Za sprečavanje psećih ugriza pre svega je odgovoran vlasnik. Pas mora da bude izdresiran na poslušnost i suzdržanost, a uvežbavanje poslušnosti umanjuje nivo dominacije kod svakog psa. Ako uočite da pas traži direktan kontakt oči u oči i agresivno reži kada mu vi ili vaše dete pokušate nešto da oduzmete, vreme je za aktivniji angažman protiv pseće dominacije. Potrebno je smanjiti njegovu potrebu za dominacijom.
Pas u blizini? Kako se postaviti?
Ako vam priđe pas i čini vam se da bi vas mogao napasti, najbolje je da se polako okrenete u stranu i da ga ne gledate u oči. Naime, pas bi mogao gledanje u oči da protumači kao izazov.
U normalnim uslovima psi ne gledaju druga bića u oči, osim neposredno pre napada ili bega. Isti postupak očekuje i od drugih, pa tuđi pogled u oči shvata kao najavu napada ili bega.
Većina ljudi zna da okretanje leđa i bežanje budi u psu stari zverski nagon. Međutim, bežanje nije jedini način podsticanja psećeg lovačkog nagona.
Bilo koji brzi pokret može da ima isti ishod, pa je zato i dizanje ruku potencijalno opasan signal, posebno kod pasa koji su dresirani za zaštitu.
Ako vas pas samo onjuši i odšeta, trebalo bi da ostanete mirni nekoliko sekundi i potom da se polako udaljite, poštujući pravilo o "zabrani" brzih kretnji i trčanja.
U najgorem slučaju, pas može može da vas napadne i pokuša da ugrize. Tada je najbolje spustiti se na tlo i sklupčati s rukama preko glave. Pas će to verovatno shvatiti kao priznavanje njegove nadmoći, pa bi mogao da odustane od ujedanja i da pođe dalje. Ponekada pas ugrize samo jednom i ode.
Dodatna opasnost preti kad roditelj ugleda psa kako se približava ili stoji pored deteta. Nije poželjno dojuriti do njih, pogotovo ne vičući, jer bi i to psa moglo da izazove da ugrize dete.
Sve dok pas ne ugrize dete, ostanite mirni. U ruke uzmite nešto s čime se možete odbraniti, primera radi, sprej koji sadrži suzavac, poklopac kante za đubre ili motku i polako se približite detetu.
Suzavac u spreju je odlično sredstvo jer je vrlo neprijatno, a ne izaziva trajne povrede, što je bitno jer, kod prskanja psa, nešto spreja može da uđe i u detetove oči i nos. Ako ste upotrebili sprej, isperite detetove oči, nos i usta vodom.
Kod ugriza
Ako je ugriz u toku, nemojte pokušavati da otvorite pseća usta rukama, jer je to uzaludno. U zavisnosti od vrste i uzrasta psa, snaga ugriza može da iznosi između 450 i 1.200 kilograma.
Za otvaranje usta može da posluži poluga ili čvrst komad drveta. Žrtva bi trebalo da bude nepomična, jer svako batrganje i koprcanje samo još više izaziva psa, pa bi u borbi mogao jače da zagrize ili zubima jače da pokida tkivo.
Ukoliko je ugriz izazvao povredu, operite zahvaćeno područje toplom vodom i sapunom, dezinfikujte ranu nekim antibakterijskim sredstvom. Ako je došlo do obilnijeg krvarenja, potrebno je previti ranu i napraviti podvez radi zaustavljanja krvarenja. Ugrizena osoba bi trebalo što pre da potraži prvu pomoć, gde će joj, u zavisnosti od potrebe, rana biti zašivena, biće joj data injekcija protiv besnila, tetanusa i eventualno antibiotik protiv bakterijske infekcije.
Šta vi i vaše dete morate da znate o psima
Ne sme se ometati pas koji spava, jede ili se brine za mlade.
Ne sme se dirati pas pre nego što vas je ugledao ili onjušio.
Ne sme se prilaziti psu s leđa.
Ne sme se dirati pas, ako vam to njegov vlasnik nije dozvolio.
Ne sme se pružati ruka prema psu, ako se on nalazi iza ograde ili u automobilu.
Ne sme se prilaziti psu kojeg ne poznajete, pogotovo ako nije sa svojim vlasnikom.
Ako vam priđe pas, nemojte se okrenuti i pobeći, nego mirno stanite, s rukama uz bokove, i ne pravite buku.
Priđe li vam pas ili se mimoilazite s njim, nemojte ga gledati u oči.
Ako vas pas napadne, dajte mu da ugrize rukav vaše jakne ili majice, školsku knjigu, igračku, bicikl ili šta god vam se nađe pri ruci.
Ako vas pas napadne, zaustavite se, sklupčajte kao kornjača i prekrijte glavu rukama.
Psi najčešće grizu ljude koje poznaju, i to u blizini njihovih kuća. Najčešće žrtve su deca do 12 godina. Kod malene dece najčešće su rane na vratu i na glavi. Kod ugriza je potrebno utvrditi da li je pas besan ili zaražen nekom drugom bolešću.
(Priređeno prema: www.vip.hr)
|