Dojenje kao lek

Da li bebe koje se doje manje oboljevaju?

Da definitivno. Dojenje štiti od čestih infekcija, posebno proliva (dijareje) i bolesti respiratornih organa. Čak i u najboljim higijenskim uslovima bebe koje se hrane veštačkom hranom su 5 puta podložnije dijareji. Dojenje smanjuje mogućnost da beba dobije infekciju urinarnog trakta, što može dovesti do bolesti bubrega ili ušnu infekciju koja može dovesti do gubitka sluha.

Ali moja drugarica je dojila dete, a ono se ipak razbolelo.

Naravno, neke bebe koje su dojene dobijaju infekcije, ali u većini slučajeva to nisu neke jake infekcije. Ne zaboravite da što je beba osetljivija i slabija to joj je više potrebno majčino mleko..

Znači dojenje je kao lek?

Da, dojenje sprečava razvoj bolesti u kasnijem dobu. Dojenje umanjuje rizik razvoja dečijeg dijabetesa (šećerne bolesti). Dojenje na zahtev deteta može da odloži alergije kao što su astma ili ekcem. Deca koja su dojena imaju bolju inteligenciju. To je naročito izraženo kod nedonoščadi koja su dobijala samo majčino mleko. Bebe koje su dojene imaju mnogo bolji imunitet. Studije pokazuju da dojenje smanjuje mogućnost formiranja loših zuba, lošeg vida, nekih dečijih kancera, povišenog krvnog pritiska i nekih srčanih oboljenja kasnije u životu.

Neka proučavanja pokazuju da što duže žena doji svoje dete smanjuje se mogućnost za tumor na jajnicima i rak dojke u premenopauzi i za oboljenja kostiju (osteoporosis) i za prelome kuka u starosti. Majkama dijabetičarima je potrebno manje insulina za vreme dok doje svoje bebe.

Dojenje štiti od:

Proliva

Infekcija organa za disanje

Infekcija mokraćnih puteva

Infekcija srednjeg uva

Šećerne bolesti

Astme, alergija i ekcema

Stres i dojenje

Ljudi kažu da usled stresa prestaje stvaranje mleka, kako je onda moguće dojenje za vreme stresnih situacija?

Osim u poslednje vreme, kada su mnoge žene dovele pod sumnju svoju mogućnost da doje, majke su vekovima dojenjem hranile svoju decu za veme gladi i ratova i na taj način spašavale njihove živote. Naravno da u sredinama gde preovladava hranjenje na flašicu i gde je smanjeno samopouzdanje žene da može da doji, stvaranje mleka je još više smanjeno u stresnim situacijama. Oni koji su trebali da im pruže pomoć nisu shvatili da se nuđenjem veštačkog mleka i flašica uništava samopouzdanje majki, što onemogućuje bebe da sisanjem stimulišu lučenje mleka. Tako se samo uvećava rizik od mnogih bolesti.

Ako razumete kako funkcioniše telo žene uprkos stresu, onda možete da pomognete i sebi i drugima da se nose sa teškim situacijama. Stres nema nikakvog uticaja na hormon koji luči mleko (prolaktin), ali može da ima privremeni uticaj na hormon koji pomaže mleku da poteče (oksitocin). Privremeno zaustavljanje ovog refleksa je koristan biološki mehanizam koji sprečava da mleko samo poteče (iscuri), i tako se izgubi u teškim trenucima.

Stres je uvek bio sastavni deo ljudskog života. Da je stres ugrozio (prekinuo) dojenje ljudski rod se nikada ne bi razvijao. Zamislite situaciju iz praistorije kada su majke često bežale sa svojim detetom od divljih životinja. Za njih je bilo vrlo bitno da im mleko prestane teći (ne iscuri) dok trče. Ali čim bi majka sa svojim čedom stigla do skloništa mleko bi ponovo poteklo.

Mi znamo da su znaci straha: suva usta, ubrzani rad srca, hladna stopala i drhtanje. Ovi znaci oslabe posle nekog vremena čak i ako se uzrok straha nastavi. Isto se dešava sa oksitocinom: tok mleka može prestatii na kratko kada ste u baš velikom šoku, ali i ako uzrok šoka potraje, mleko će teći sve dok prinosite svoju bebu da doji.

Sistem za lučenje mleka je vrlo izdržljiv. Refleks lučenja oksitocina je jako osetljiv: može da prestane privremeno, ali se jako brzo ponovo oslobađa. Svima nam je potreban komfor i uteha za vreme stresnih situacija. Zamolite nekoga da vam nežno izmasira leđa. Ovo može da pomogne oslobađanju oksitocina, što će uz pomoć bebinog sisanja, biti dovoljan stimulans da mleko ponovo poteče.

Kada dojite i vi i vaše dete osećate nežnost zbog bliskog kontakta. To vašoj bebi daje sigurnost i sprečava emocionalne i psihičke traume koje se mogu javiti u stresnim situacijama. Hormoni koji se aktiviraju tokom dojenja pomažu majkama da se osećaju mirnije i sigurnije.

Najvažnija stvar koju moraju da upamte lekari, vaša porodica i prijatelji je da samo par minuta utehe i podsticanja samopouzdanja može da utiče na to da mleko ponovo krene i da zaštiti zdravlje bebe.