Božić - najradosniji hrišćanski praznik
Iako mesec i dan rođenja Isusa Hrista nisu tačno utvrđeni, taj praznik se uvek slavi 7. januara (hrišćani koji se pridržavaju Gregorijanskog kalendara to čine 25. decembra) još od 380. godine. Prema drevnom verovanju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u sopstvenoj kući. Hrišćani tradicionalno veruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima nanete uvrede. Proslava Božića počinje dan ranije, na Badnji dan. Tada domaćin (u seoskim pravoslavnim sredinama) odlazi u šumu po hrastovo drvo - badnjak. Uveče se badnjak stavlja na ognjište jer hrastovo granje na vatri simbolizuje svetlost i toplotu koja greje i zbližava ukućane. U gradovima se na Badnje veče takođe poštuje običaj unošenja badnjaka u kuću, s tim što se badnjaci kupuju već pripremljeni, obično kao buketi grančica i slame. Božiću prethodi 40-dnevni post, a na sam dan praznika trpeza je bogata i mrsna. U domovima pravoslavnih vernika za Božić se mesi česnica i ona se lomi na onoliko delova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja i novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorođenome Hristu. Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi položajnik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu. Kako se pravi česnica Potrebno je: Priprema: Mlaku vodu sipati u posudu u kojoj je brašno, zatim dodati so, rastopljenu mast i malo sode bikarbone ili praška za pecivo. Zamesiti testo i ostaviti da stoji. Zatim oblikovati česnicu kao pogaču, staviti novčić tako da se spolja ne vidi gde je i ukrasiti po želji. Česnicu peći najpre na jakoj, pa na slabijoj vatri dok lepo ne porumeni. Kada je pečena, česnica se uvije u krpu da malo stoji i još topla iznese na trpezu. |